(PDF) Bibliographia Illyrica (Supplementum 1982-1987). | Ante Škegro

Log InSign Up

• Log In
• Sign Up
• more
• • About
  • Press
  • Papers
  • Terms
  • Privacy
  • Copyright
  • We're Hiring!
  • Help Center
  • less

Outline

keyboard_arrow_downTitleAbstractPredmetni Indeks (Subject Index)download

Download Free PDF

Download Free PDFBibliographia Illyrica (Supplementum 1982-1987).Ante Škegro

1988, Bibliographia Illyrica (Supplementum 1982-1987).

visibility

…

description

249 pages

descriptionSee full PDFdownloadDownload PDF bookmarkSave to LibraryshareShareclose

Sign up for access to the world's latest research

Sign up for freearrow_forwardcheckGet notified about relevant paperscheckSave papers to use in your researchcheckJoin the discussion with peerscheckTrack your impact

Abstract

Bibliographia Illyrica (Supplementum 1982-1987). I ovaj "Supplementum" je nastavak ranije četiri bibliografije o Ilirima (»Bibliographia Illyrica«, »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1967—1972«, »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1973—1977« i »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1978—1982«), koje je izdao Centar za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1967, 1974, 1978, i 1984. godine, čiji je autor prof. dr Aleksandar Stipčević. Ovaj "Supplementum" sadrži bibliografske jedinice iz razdoblja od 1982. do 1987. godine, kao i neke nadopune ranijih "Supplementuma". "Supplementum" je urađen po istim načelima po kojima su rađeni i prethodni, s tom razlikom što je prijevod dat na engleskom, umjesto na njemačkom jeziku. Bibliographia Illyrica (Supplementum 1982-1987). This Supplementum is the continuation of the four previous Bibliographies on Illyrians (»Bibliographia Illyrica«, »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1967—1972«, »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1973—1977« and »Bibliographia Illyrica, Supplementum 1978—1982«), which were edited by the Center of Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina in 1967, 1974, 1978 and in 1984 respectively. The author was Prof, dr Aleksandar Stipčević. The present Supplementum contains bibliographical units from the period from 1982 to 1987, as well as some additions to the previous Supplementa. The Supplementum has been assembled according to the same principles as the previous ones, except that the translation is given in English instead of German.

... Read more

Related papers

Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, god. XLIV, Zagreb-Dubrovnik 2006., 271 strZoran Ladić

Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, 2007

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightHortus spoliorumFranka Horvat

2012

Recenzija, prikaz časopisa "Hortus Artium Medievalium", 17(2011)

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightPrilog crkvenoj povijesti Lovrana prve polovice 20. stoljećaMarko Medved

Zbornik Lovranšćine

Nakon kraćeg presjeka povijesti Lovrana, pri čemu nudi i nekoliko dosad nepoznatih podataka iz crkvene povijesti, autor piše o nekim aspektima života Katoličke Crkve u toj župi tijekom razdoblja talijanske uprave. Župa Lovran dočekuje raspad Austro-Ugarske u sklopu Tršćansko-koparske biskupije da bi se 1925. godine, zajedno s cijelom Liburnijom, našla u novouspostavljenoj Riječkoj biskupiji. Iznose se imena pastoralno djelatnih svećenika u Lovranu između dvaju svjetskih ratova kao i drugi aspekti vjerskog života tog, dosad slabo poznatog, razdoblja. Okolnosti vjerskog života dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća smještene su u kontekst nacionalnih i jezičnih pitanja vezanih uz talijanizaciju koju na ovome području provodi Kraljevina Italija. Svoju analizu autor donosi ponajviše na temelju arhivskoga gradiva povezanog s riječkim biskupima, odnosno s njihovim odlukama i mjerama koje se tiču župe Lovran.

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightO leksiku slavenskoga supstrata u Austriji II. Pregled o građiGeorg Holzer

Folia onomastica Croatica, 2003

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightSee full PDFdownloadDownload PDF

Loading Preview

Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.

Ante ŠkegroCroatian Institute of History (Zagreb), Faculty MemberaddFollowmailMessage

See: CROSBI: Ante Škegro

Papers237Followers906View all papers from Ante Škegroarrow_forward

Related papers

Battle for Illyricum Bitka za IlirikSalmedin Mesihović

Bitka za Ilirik, 2018

The book "Battle for Illyricum" is the second, largely supplemented and revised edition of the book "The Roman Wolf and the Illyrian Serpent, Last Fight ". Basic theme of the book “Battle of Illyricum” is Great Illyrian Uprising or Last Roman – Illyrian war which lasted from 6 AD till 9 AD. This “the greatest Roman war since Punic wars” is very poorly known and represented in modern historiography and public. Three and a half years of the Great Illyrian Uprising represented for Illyrian lands and peoples a final break with prehistoric and protohistoric periods and entry into the historical era. The ultimate cause of the uprising was economic exploitation of the province of Illyricum, with consequence that aboriginal population in Illyricum became more and more poorer. In the spring 6 AD, Augustus issued order for mobilization of many young man from Illyrian nations in auxiliary units. But, instead to go in war against germano-celtic kingdom of Marcomania, these units rebelled (somewhere in Central Bosnia) against their roman officers. After first flames of uprising, rebels created Rebel Alliance which united almost all aboriginal nations in Illyricum south of river Sava. On the top of Rebel Alliance were two man (as political leaders and military chiefs) with name Bato, one from nation Daesitiates (near modern Sarajevo) and one from nation Breucos (southeastern Pannonia). During 6 AD and first half of 7 AD Rebel Alliance liberated and controlled area from borders of Italia to borders of Macedonia. Augustus sent almost 190 000 legionary, auxiliary, veterans and allied troops under command of his stepson Tiberius against Rebel Alliance. After two and half years of terrible and devastating war, Bato the Breuk betrayed Rebel Alliance, and with some of Pannonian forces surrendered to Tiberius on river Bosnia (3rd August 8 AD). Bato the Daesitiat and the rest of Rebel Alliance managed to defeat traitors and capture Bato the Breuk. After the trial, the assembly of the Rebel Alliance has passed the death penalty for Bato the Breuk. Romans and their allies continued war against Rebel Alliance for one year with bloody battles and offensive. In middle September 9 AD, Bato the Daesitiates surrendered himself and rest of rebels to Tiberius. War was over and Illyricum returned to Empire.

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightLajbnicova Ontologija PomirenjaDragan Prole

ARHE, 2016

U prvom delu rada autor interpretira Lajbnicovu fi lozofi ju kao pokušaj ponovnog obezbeđivanja naučnih prerogativa za prvu fi lozofi ju. Za razliku od Dekarta fi lozofske stranputice se kod njega ne mogu objašnjavati nekom transcendentnom, natprirodnom intervencijom (malin génie). Naprotiv, Lajbnic jednoznačno pokazuje da za naše greške u mišljenju nije odgovoran upliv natprirodnog nego prevelika bliskost onom prirodnom. U drugom delu, autor tvrdi da je promociju pomirenja kao središnje fi lozofske delatnosti Lajbnic proveo u delo polazeći od pretpostavke da su protivrečnosti rasute po fi lozofskoj tradiciji tek prividne. Svako partikularno stanovište može da zadobije svoje pravo važenje jedino ukoliko na izvestan način bude dovedeno u vezu sa ostalim stanovištima, uključujući i one koji mu izrekom oponiraju. Uspostavljanje takve veze Lajbnic poima kao pomirenje.

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightAntički uzori u Džamanjićevu latinskom prijevodu OdisejeDajana Ćosić

2016

U radu se utvrđuju utjecaji antičkih pjesnika na prijevod Homerova epa Odiseje iz pera hrvatskog isusovca Bernarda Džamanjića, nastao krajem 18. st. Sažeto je prikazan kontekst u kojem Džamanjić stvara te mjesto ovog prijevoda u njegovom opusu. Uz pomoć zbirki tekstova CroALa, Musisque Deoque i Poeti d'Italia pokušale smo utvrditi prisutnost citata iz djela antičkih autora u tekstovima, te odrediti koji su antički pisci izvršili najveći utjecaj na Džamanjića u oblikovanju latinskih stihova, pri čemu je kao glavni izvor služila zbirka Musisque Deoque, dok su CroALa i Poeti d'Italia služile za dodatnu provjeru izvora. S obzirom na isusovačko obrazovanje i rimski neoklasicistički krug u kojem se kretao, u Džamanjićevu prijevodu Homera očekivan je utjecaj rimske epike, ponajprije Vergilija.

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightPrilog poznavanju povijesti liburnijskoga planinarstvaIgor Eterovic

Zbornik Lovranšćine, 2022

U povijesti hrvatskoga planinarstva djelovanje Planinarskoga društva „Orljak“ iz Opatije (dalje: Društvo) slabo je poznato, no njegov četvrtstoljetni rad i zapažene aktivnosti na području Liburnije ukazuju na opravdanost dokumentiranja te važne epizode lokalne, regionalne, pa i nacionalne planinarske povjesnice. U ovome se članku stoga istražuje rad i djelovanje Društva od njegovih pretpočetaka u obliku Planinarskoga aktiva „Orljak“, koji djeluje u okviru Planinarskoga društva „Opatija“ (od 1980.), preko osnivanja samostalnoga Društva (1984.) te razdoblja rasta i intenzivna rada 1980-ih, postupna zamiranja 1990-ih i naposljetku nekoliko zabilježenih bljeskova značajnijih aktivnosti u početnome desetljeću 21. stoljeća. Rad se temelji na temeljitoj analizi dosad neobjavljenih arhivskih izvora iz nekoliko različitih fondova, a ti su podaci dopunjeni intervjuima s pojedincima koji su u određenome razdoblju bili aktivni članovi Društva te sekundarnom literaturom. Riječ je o dosad slabo p...

downloadDownload free PDFView PDFchevron_rightGaius Julius Avitus Alexianus - governor of the Roman province of DalmatiaIvan Matijević

2016

Gaj Julije Avit Aleksijan-namjesnik rimske provincije Dalmacije Uvod U lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu čuva se ulomak počasnoga natpisa iz Salone koji sadržava karijeru Gaja Julija Avita Aleksijana, 1 osobe od velikog značenja za rimsku dinastiju Severâ (sl. 1, 2). Objavio ga je Egger, 2 a naknadno je u današnjem Augsburgu (Augusta Vindelicorum, glavni grad rimske provincije Recije)

downloadDownload free PDFView PDFchevron_right

• Explore
• Papers
• Topics

• Features
• Mentions
• Analytics
• PDF Packages
• Advanced Search
• Search Alerts

• Journals
• Academia.edu Journals
• My submissions
• Reviewer Hub
• Why publish with us
• Testimonials

• Company
• About
• Careers
• Press
• Help Center
• Terms
• Privacy
• Copyright
• Content Policy

580 California St., Suite 400San Francisco, CA, 94104© 2026 Academia. All rights reserved